Studija objavljena u “Nature Neuroscience“ obuhvatala je ispitivanje 86.000 Islanđana kako bi se utvrdile genetske varijacije koje dupliraju rizik razvoja šizofrenije i utrostručuju rizik bipolarnog poremećaja.
Na čak 17 odsto ispitanika koji pripadaju nekom umetničkom društvu zabeležen je porast ovih genetskih varijacija za razliku od onih koji ne pripadaju svetu umetnosti.
Osobe koje se bave kreativnom umetnošću, kao što su pisci i slikari, u proseku imaju 25 odsto veće šanse da budu nosioci varijacija gena nego poljoprivrednici, prodavci i drugi radnici.
Koautor ove studije, Kari Stefanson je izjavio da bi neko bio kreativan, mora da razmišlja drugačije, a umetnici jesu drugačiji i često ih oslovljavaju čudnim i ludim osobama.
Ovoj teoriji su se suprotstavili psiholozi sa Univerziteta u Pensilvaniji uz argumente da i neko ko se bavi pravom, dakle društvenom naukom koja nema veze sa umetnošću, može takođe da bude i izvrstan muzičar, što dokazuje da je premisa ovakve studije „naučno šuplja“.
Jedan psihijatar sa Harvarda, koji je intervjuisao 45 dobitnika Nobelove nagrade (od kojih nijedan nije imao znake mentalnih bolesti) se slaže sa kolegama iz Pensilvanije i dodaje da skoro sve mentalne bolnice koriste umetničku terapiju te da ona može samo da poboljša mentalno zdravlje.
(B92.net)
Facebook
Twitter
Instagram
RSS