Teorija Noama Äomskog iz 2016. godine zasniva se, pre svega, na uverenju da gramatika koja na pravi naÄin služi svome cilju treba da nam objasni na koji naÄin stvaramo reÄenice, odnosno pomoÄu kojih principa razumemo njihovo znaÄenje
Pre tri godine, tim neuronauÄnika naÅ”ao je dokaze koji podržavaju teoriju o generativnom pristupu jeziku, koju je pre viÅ”e decenija izveo svetski lingvista i pisac Noam Äomski.
– U osnovi teorije Äomskog jeste ideja da ljudi imaju Ź¼gramatiku u glaviŹ¼ koja im omoguÄava da obrade govorni jezik. NaÅ”i neurofizioloÅ”ki nalazi upravo podržavaju ovu teoriju. Od niza reÄi ljudi prave smisao tako Å”to ih u mozgu spajaju hijerarhijskim postupkom; ovaj proces predstavlja mehanizam interne gramatike – objaÅ”njava Dejvid Popel, profesor na Odseku za psihologiju Univerziteta u Njujorku i direktor Maks Plank instututa u Frankfurtu.
Generativnu gramatiku, koja se zasniva na posebnom metodu analize, mnogi nazivaju transformacionom gramatikom. ReÄenice se razlikuju po tome koliko su u gramatiÄkom pogledu uspele, jer samo neke dosežu punu meru gramatiÄnosti. Tu je razvijena ideja da mi prepoznajemo reÄenice poput „Bezbojne zelene ideje besno spavaju“ istovremeno kao besmislene, ali i kao gramatiÄki ispravne, jer imamo apstraktnu bazu znanja koja nam omoguÄava da uoÄimo razlike iako odnos izmeÄu reÄi u reÄenici zapravo ne postoji.
Teorija Noama Äomskog zasniva se, pre svega, na uverenju da gramatika koja na pravi naÄin služi svome cilju treba da nam objasni na koji naÄin stvaramo reÄenice, odnosno pomoÄu kojih principa razumemo njihovo znaÄenje. U fokus se stavljaju procesi ostvareni na planu sinhronije do kojih se dolazi prilikom kreiranja reÄenica, odnosno njihovog poimanja. Äomskog zanimaju pravila pomoÄu kojih se izvode „gramatiÄke“ reÄenice, i naglaÅ”ava da bi želeo da pronaÄe teoriju koja bi objasnila i pojavu lingvistiÄke intuicije.
NeuronauÄnici i psiholozi prvobitno su odbacili ovo viÄenje tvrdnjom da naÅ”e razumevanje jezika nije uzrokovano postojanjem generativne gramatike, veÄ da mi iz iskustva znamo kako se reÄenice konstruiÅ”u, i da reÄi i fraze koristimo iz baze informacija koja se aktivira nakon Å”to neÅ”to Äujemo.
U najnovijim naporima da rasvetle teoriju Äomskog, neuronauÄnici su istražili da li i kako se lingivistiÄke jedinice oÄitavaju u mozgu u procesu razumevanja govora.
Kako bi to izveli, Popel i kolege su sproveli seriju eksperimenata, upotrebljavajuÄi magnetocefalografiju (MEG) ā tehniku za snimanje neurona, i elektrokortikografiju (ECoG) ā specijalnu neurofizioloÅ”ku kliniÄku tehniku snimanja moždane aktivnosti. Projekat je finansiran sredstvima Nacinalnog instututa za zdravlje, SAD.
UÄesnici u eksperimentima sluÅ”ali su reÄenice na engleskom i mandarinskom kineskom jeziku. Hijerarhijska struktura izmeÄu reÄi, fraza i reÄenica bila je bez intonacije (poviÅ”enog ili sniženog glasa pri izgovoru). ReÄenice su emitovane istovremeno, sa identiÄnim razmakom izmeÄu reÄi. SluÅ”ali su reÄenice poput „Njujork nikad ne spava“ ili „Kafa nas drži budnima“, ali i druge, gramatiÄki ispravne, sa mnogo manje logike ili gotovo bez smisla.
Ovakav pristup je omoguÄio istraživaÄima da utvrde kako mozak detektuje razliÄite jeziÄke apstrakcije ā niz reÄi poput „besno zelena spava bezbojno“, fraze „spavati besno“ i „zelene ideje“, i na kraju reÄenice ā „Bezbojno zelene ideje besno spavaju“, bez intonacije i drugih osnovnih elemenata za graÄu reÄenice. Rezultat je pokazao da mozak precizno registruje tri komponente fraza koje su uÄesnici Äuli i koje odražavaju hijarahiju u naÅ”oj, neuronskoj, obradi reÄi.
– Eksperimentima smo utvrdili da mozak analizira svaku reÄ pre nego Å”to razume frazu i reÄenicu. Ova dinamika otkriva da je govorni jezik podvrgnut nekoj vrsti gramatiÄke obrade u mozgu – objaÅ”njava Popel.
Ipak, autori studije istiÄu da su svesni da njihov pristup i rezultati u vezi sa postojanjem „gramatike u mozgu“ izazivaju kontroverzu u nauÄnim krugovima, gotovo podjednako kao i razvojni period generativne gramatike u SAD, koji je doneo žive diskusije o mnogim teorijskim pitanjima.
Izvor:RTS
Facebook
Twitter
Instagram
RSS